Oznaka: srpski jezik

  • Odakle akcenti RTS-ovskog novogovora?

    Danas je 21. februar, Svetski dan maternjeg jezika, odlična prilika da, posle dužeg vremena, na ovom blogu posvetim naredne redove upravo – jeziku. Ako je zbog nečeg dragocen deo moje karijere proveden na RTS-u, onda je to ispravna dikcija i dobra impostacija glasa. Za laike, to Vam je ono kad zvučim kao prijatna teta sa…

  • Vuk Karadžić – reformator ili kompilator?

    Vukov rad na dizanju nacionalne kulturološke svesti kroz upotrebu narodnog jezika u književnosti takođe je tekovina koju bi trebalo da učimo o Vuku. U prilog poslednjem, ovaj post nije pisan ćirilicom, ali jeste pisan jezikom koji bi Vukovi savremenici bez problema razumeli.

  • Novi pravopis – stare muke

    (ili „Zašto je lakše naučiti engleski nego srpski“) „Bilo bi poželjno (i od korisnika, verujemo, pozdravljeno) da normativna gramatika i pravopis svedu broj dvojstava, poneko i trojstvo, pa da se, npr. više ne zadržavaju dvojstva poput Lici i Liki, Požegi i Požezi, Rumenki i Rumenci, Salajki i Salajci, Raški i Raškoj u značenju grad Raška…

  • Da li je prevodiocima odzvonilo?

    Са укусом усана Ја сам на вожњу Ти си отрован сам клизања под Са укусом отров рај сам зависник сам да вас Зар не знаш да си отрован Ovako zvuči refren pesme „Toxic“ pevačice Britni Spirs kada je prevede automatski „Guglov“ prevodilac. Iako je informatika mnogo napredovala poslednjih godina, i dalje je potreban živ prevodilac…

  • PsihoLOŠkinja ili psiholoGICA?

    Da li je sufiksalna tvorba imenica za ženske osobe pomodrastvo ili jezička nužnost? Poslednjih godina, svedocima smo upotrebe najrazličitijih oblika imanica koje bi trebalo da označe ženske agense. Tako ćete danas čuti da je žena doktor i doktorka, i doktorica, i gospođa doktor… Gospođa Svenka Savić, u svom kodesku neseksističke upotrebe jezika, upotrebu imenica muškog…

  • Da li je srpski jezik ugrožen stranim rečima?

    „Ako volite svoju zemlju,  separišite otpad!“ poručio je ministar Dulić juče na jednom skupu o recikliranju. Glagol „separisati“ ne samo da je tuđica, već kao takav uopšte ne postoji u srpskom jeziku. Postoji glagol „separatisati“, ali on označava odvajanje u ideološkom smislu, i teško da se može odnositi na sortiranje otpada. Sortiranje? Možda je to…