Oznaka: jezik
-
Neverovatan miks Pravopisa, Vuka Karadžića, kolača, marketinga i PR-a!
Početkom nove kalendarske godine svi nešto sumiraju i revidiraju, pa, eto i mene da podelim sa čitaocima ovog bloga šta su to najviše čitali, šta im se najviše dopalo i kako su me pronašli u čudesnom online svetu… Statistika pokazuje da je ovaj blog, iako mu je prvenstvena tema i pravac PR i marketing, jednako…
-
Novi pravopis – stare muke
(ili „Zašto je lakše naučiti engleski nego srpski“) „Bilo bi poželjno (i od korisnika, verujemo, pozdravljeno) da normativna gramatika i pravopis svedu broj dvojstava, poneko i trojstvo, pa da se, npr. više ne zadržavaju dvojstva poput Lici i Liki, Požegi i Požezi, Rumenki i Rumenci, Salajki i Salajci, Raški i Raškoj u značenju grad Raška…
-
Da li je prevodiocima odzvonilo?
Са укусом усана Ја сам на вожњу Ти си отрован сам клизања под Са укусом отров рај сам зависник сам да вас Зар не знаш да си отрован Ovako zvuči refren pesme „Toxic“ pevačice Britni Spirs kada je prevede automatski „Guglov“ prevodilac. Iako je informatika mnogo napredovala poslednjih godina, i dalje je potreban živ prevodilac…
-
Govorite li latinski?
Ne sećam se više u kom je to domaćem filmu predsednik neke seoske opštine imao uzrečicu „à propos“. Pa je pretio „da će se fizički obračunava apropo ćerku“, goste je zvao da sednu „apropo svečanog stola“, a svečanost u selu je organizovao „apropo uvođenje od prvu sijalicu“. Nažalost, „frljanje“ stranim izrazima nije „specijalitet“ samo predsednika…
-
PsihoLOŠkinja ili psiholoGICA?
Da li je sufiksalna tvorba imenica za ženske osobe pomodrastvo ili jezička nužnost? Poslednjih godina, svedocima smo upotrebe najrazličitijih oblika imanica koje bi trebalo da označe ženske agense. Tako ćete danas čuti da je žena doktor i doktorka, i doktorica, i gospođa doktor… Gospođa Svenka Savić, u svom kodesku neseksističke upotrebe jezika, upotrebu imenica muškog…
-
Da li je srpski jezik ugrožen stranim rečima?
„Ako volite svoju zemlju, separišite otpad!“ poručio je ministar Dulić juče na jednom skupu o recikliranju. Glagol „separisati“ ne samo da je tuđica, već kao takav uopšte ne postoji u srpskom jeziku. Postoji glagol „separatisati“, ali on označava odvajanje u ideološkom smislu, i teško da se može odnositi na sortiranje otpada. Sortiranje? Možda je to…